Građenje konobetonom može se obaviti lijevanjem smjese u oplate ili prefabriciranim blokovima. Obje tehnologije vrlo su slične građenju betonom, naravno uz tehnološke razlike u pripremi i realizaciji.
Lijevanje konobetona u oplatu je, prema troškovima za materijal, jeftinije od gradnje blokovima, ali i dugotrajnije – smjesi u oplati treba oko 14 dana da se osuši i stabilizira prije lijevanja slijedećega sloja te zahtijeva stručniju radnu snagu.
Zidanje blokovima konobetona možda je najbolje usporediti s tehnologijom zidanja s blokovima plinobetona. Blokovi konobetona veliki su i lagani te se, ako je potrebno, jednostavno oblikuju rezanjem pilom. Za zidanje najčešće se koristi poseban vezni materijal (mort) na bazi vapna.
Nosivost
Konopljin beton zapravo nije nosivi materijal pa se koristi za izolaciju i stvaranje prozračne, energijski učinkovite strukture.
Obično se upotrebljava kao materijal za ispun između nosive konstrukcije od drveta (što preporučujemo), čelika ili betona.
Zid od blokova konoplje, ako je u sklopu nosive konstrukcije, drži svoju težinu do visine od 9 metara (podatak za debljinu bloka od 20 cm), a bez nje 6 metara što omogućuje fleksibilnost u projektiranju nosivih konstrukcija. Podatak je naravno različit za različite debljine blokova.
Osjetljivost na vlagu
Konopljin beton je paropropusan, ali važno je osigurati da se vapneno vezivo potpuno stvrdne i da vlaga tijekom vremena ne prodre u blokove konoplje. Konopljin beton ne smije biti izloženi stajaćoj vodi, ali ni kapilarnoj vlazi, što treba predvidjeti pravilnim dizajnom.
Građevinski zakoni i propisi
Konopljin beton još je uvijek razmjerno novi materijal u građevinskom svijetu, tako da nije uvršten u naš Zakon o građenju. Za primjenu u Hrvatskoj preporučuje se korištenje certifikata iz drugih zemalja EU-a što Zakon dopušta i preporučuje.